Prahladina praksa Ahamgrahopasane (identifikacija sa Brahmanom)

Articles by Satyanarayana DasaBhaktiGeneralComments Off on Prahladina praksa Ahamgrahopasane (identifikacija sa Brahmanom)

Pitanje: Stuti Prahlada Maharađa za Bhagavana se pojavljuje u Šri Višnu Purani 1.19.85–86. U poslednjem delu stutija čitamo o tome kako izvodi ahamgrahopasanu. Tada Prahlada Maharađa kaže stvari poput sledećih:

1.)  Bhagavan postoji kao oblik Prahlada Maharađa.

2.) Ja (Prahlada) sam paramatma, i čitava ova kreacija potiče od mene.

3.)  Ja (Prahlada) sam Param Puruša.

Citirajući gornji stuti, Advaitavadi tvrde da je to zapravo jedna nedvojna atma koja se manifestuje kao Višnu i Prahlada (zbog upadhija). Prahlada Maharađa ga je identifikovao kao Višnu/Paramatmu jer govori iz perspektive atme.

Kako Gaudiia vaišnave objašnjavaju ovo u smislu aćintja-bhedabhede? Nakon čitanja različitih dela Vaišnava-ačarje kao što su Madhvačarja, Ramanuđačarja, Šrila Điva Gosvami, itd., naizgled advaitski stihovi iz vedskih spisa često su samo prima facie tumačenja. Međutim, ako ih povežemo sa drugim izjavama iz spisa, može se razumeti da ovi stihovi ne promovišu nedualizam.

Odgovor: Šastra opisuje da se Tattva, Apsolutna Realnost, manifestuje kao Brahman, Paramatma i Bhagavan. Od ove tri manifestacije, Brahman je cilj Advaitavade i njihov proces se naziva đnjana ili đnjana-joga. Paramatma kao regulator materijalnog stvaranja nije krajnje odredište. Oni koji meditiraju na Paramatmu ili završavaju u Brahmanu ili u Bhagavanovom prebivalištu, u zavisnosti od njihovog koncepta Tatve i namere iza njihove prakse.

Bhagavan je cilj bhakta. Postoje različite vrste bakta. Baš kao što se praktikanti đnjana-joge poistovećuju sa Bramanom, postoji klasa bhakta koji se identifikuju sa Bhagavanom. Njihovo obožavanje se zove ahamgrahopasana, kao što ste s pravom pomenuli. Opis Prahladine meditacije u Višnu Purani je ahamgrahopasana. Služi u dve svrhe. Sa stanovišta šastre, on opisuje šta je ahamgrahopasana. Ako tako nešto postoji, onda mora postojati i neko objašnjenje za to. Međutim, to nije bila svrha Prahlade. Zašto je onda ovako meditirao? Razlog je taj što je otac pokušavao da ga ubije. Da bi prkosio svom ocu, Prahalada se identifikovao sa Bhagavanom, tako da njegov otac ne bi mogao da ga ubije. Kroz ahamgrahopasanu, Bhagavanova šakti se manifestovala u Prahladi i ništa mu nije moglo nauditi. Prahlada je želeo da opovrgne svog oca. Ovo je bila njegova svrha. Nije da je on zapravo želeo da postigne cilj ahamgrahopasane.

Problem je u tome što mislimo da u šastrama treba da postoje samo izjave o razlici između đive i Bhagavana. Ne bi trebalo da postoji nikakva izjava o njihovoj jedinstvu, jer tada podržava Advaitavadu. Ako je to istina, zašto onda našu daršanu zovemo „acintja-bhedabheda?“

Ako su i bheda abheda deo naše daršane, onda u šastrama moraju postojati izjave za oba. Ali, s druge strane, ako postoje samo izjave bhede, kako ćemo podržati abheda deo u aćintja-bhedabheda?

Šastre imaju obe vrste izjava — jedinstvo i razliku. Treba ih pomiriti. Stoga, nemojte da vas uznemiravaju izjave abhede. Ako razumete da smo mi šakti Bhagavana i da je šakti jedan i različit od Bhagavana, onda u šastrama moraju postojati izjave o tome. Krsna kaže u Giti da je sve Vasudeva, pa Prahlada to ponavlja.

Ovaj opis se takođe može videti u svetlu Vedante. Ovo je jedan od načina učenja da „ja nisam fizičko telo“. Ovo se zove „Vamadeva tehnika“. Dakle, Prahladina izjava se može posmatrati u svetlu Vedanta Sutre 1.1.30, śāstra-dṛṣṭyā tūpadeśo vāmadevavat. 

Da bismo razumeli namenu šastre, moramo da proučimo kompletan kontekst određenog stiha/stihova ili priče. Poteškoća nastaje kada pokušamo da proučavamo pojedinačni stih ili određeni opis nezavisno od njegovog konteksta.

Takođe treba da imamo na umu da šastre ne opisuju samo uttama bhakti. Opisuje sve vrste bhaktija, kao što su tamasi bhakti, rađasi bhakti i satviki bhakti. Bez obzira na to, šastre preporučuju samo uttama bhakti, i trude da ga objasne. Opis drugih vrsta bhakti je urađen sa dve namere. Prvi je da ljudi koje možda ne privlači uttama bhakti mogu prihvatiti ove niže vrste bhakti i postepeno prihvate uttama bhakti. U suprotnom, ostali bi materijalisti. Druga i krajnja svrha ovih opisa je da objasne razliku u uttama bhakti u odnosu na druge.

Notifikacija kada je novi članak objavljen

Comments are closed.

© 2017 JIVA.ORG. All rights reserved.