Krišnina lila odlaska

GeneralComments Off on Krišnina lila odlaska

Pitanje: Imam pitanja vezana za Krišnin nestanak. To nije nešto o čemu bhakte vole da raspravljaju ili pišu, i iako Bhagavata opisuje Njegov nestanak, ima određenog značenja što je premešteno u sledeće pevanje — sve Krišna-lile su u desetom pevanju osim ove jedne zabave. To se čini značajnim i mislim da ima veze sa neprijatnošču ili emocionalnim stresom zbog potrebe da se opisuje odlazak samog Gospoda. Da li mislite da je to tačno razumevanje?

Odgovor: Njegov nestanak nije opisan da ne bi uništio rasu, nazvanu rasa-bhanga. Postoje dve vrste kavje, poetske kompozicije, koja se zove drišja (biti viđen) i šravja (čuti se). Prvi tip je ono što prikazujete na sceni sa glumcima, što se zove predstava. Postoji deset glavnih tipova nataka i oko 18 vrsta natika. Drugi tip ne uključuje fizičku glumu. Bhagavata je drugi tip kavje, šravja kavja.

Svaka kavja oslikava istaknutu rasu, kao što je madhurja, vira, santa, itd. Ima heroja, najaku, sa karakterom koji odgovara rasi. Postoje prvenstveno četiri vrste njih: dhirodata, itd. Heroj ne može da umre. Ako heroj umre, to će biti rasa-bhanga. Stoga, nijedna predstava na sanskritu ne prikazuje smrt heroja. Čak i u indijskim filmovima, heroj nikada ne umire.

Većina ljubavnih priča, poput indijskih ljubavnih filmova, završava se brakom heroja i heroine. Tada žive srećno zajedno. Bilo kakva borba, negativac, ljubavni trougao itd., prikazana je pre braka. Kraj treba da bude prijatan; madhurena samapajet je osnovni princip. Na primer, tokom obroka, slatkiši se služe na kraju.

Prema tome, Deseto pevanje koji prikazuje Krišna-lilu ne pokazuje Krišnin nestanak. Umesto toga, opisano je na kraju 11. pevanja. Kraj desetog pevanja opisuje Krišnin porodični život.

Evo malo više o principu madhurena samapajet u odnosu na Krišna-lilu. Ako ste primetili, završni stih Krišna-lile u poslednjem poglavlju desetog pevanja je čuveni đajati đananivaso stih (10.90.48). Ovde Šukadeva koristi glagol đajati, „slavan je“, u sadašnjem vremenu. Međutim, kada je to opisivao, Krišna je već nestao; dakle, trebalo je da upotrebi prošlo vreme koje je koristio dok je pričao o drugim pričama. Sadašnje vreme ovde označava večnost Krišna-lile, baš kao što se može reći: „Sunce izlazi na istoku“.

Štaviše, on uključuje i Vrađa- i  Dvaraka-lilu u ovaj stih govoreći vraja-pura-vanitanam vardhajan kamadevam. Ovde pura se odnosi na Dvaraka Puri. Opet, reč vardhajan — „dok raste“ — je u sadašnjem neprekidnom vremenu. Sve ovo se radi imajući na umu rasu.

Slično tome, vidite da u Čaitanja-ćaritamrti, Krišna Dasa Kavirađa ne pominje Mahaprabhuov nestanak. Sada znate zašto.

Pitanje: Imam vezano pitanje:

Kao što znate, Čaitanya-ćaritamrta 2.23.117–118 kaže da je iluzorna celokupna epizoda nestanka. Da li naše ačarje govore o bilo kojem razlogu zašto bi Bhagavata, Amala Purana, uključila “iluziju Gospoda da zbuni demone”? Čini se da je bi ovo bio zadatak manje bitne književnosti. Zašto ne bi predstavio istinu onakvu kakva jeste? 

Odgovor: Bhagavata predstavlja Krišninu madhurju ili čovekoliku lilu kao i aišvarja ili božansku-lilu. Ljudsko biće se rađa i umire, tako da su i rođenje i nestanak prikazani u Bhagavati. Bhakte to ne zbunjuje. Štaviše, Bhagavata ne opisuje Krišninu smrt, već opisuje Njegovo uzdizanje na Vaikunthu, što znači Njegov ulazak u aprakata-lilu iz prakata-lile.

Postojala je potreba da se odvoje deve od Njegovih večnih saradnika, i tako je mausala-lila odigrana sa nara-lila tačke gledišta. U suprotnom, Bhagavatin opis bi ostao nepotpun. Tada bi ljudi verovali samo u druge Purane, koje opisuju da je umro i da je njegovo telo spaljeno. Čaitanja-ćaritamrta ne otkriva Mahaprabhuov nestanak, tako da su nam sada ostale samo druge verzije.

Zašto kažete da Bhagavata opisuje „Gospodovu iluziju da zbuni demone“? Štaviše, čak i ako jeste, šta je loše u tome? Samo zato što je Amala Purana ne znači da opisuje sve bukvalno. Opisuje „Istinu“, ali istina se može opisati direktno ili indirektno. Kao što je gore rečeno, Bhagavata je kavja, i kavja opisuje kroz mukhja, lakšana i vjanđana vrtti.

Pitanje: Da li neka šastra ili ačarja komentarišu ko je Đara bio u svom prethodnom rođenju? Pročitao sam da je bio Bali Ramajana slave, ali sam takođe pročitao da je bio Bhrigu Muni. Nisam video ubedljivu pramanu za bilo koju teoriju.

Odgovor: Nisam pročitao nikakvo objašnjenje. Razume se da Krišna nije želeo da kletva koju su izrekli brahmana mudraci postane lažna, pa je jedan od Krišninih saradnika došao kao Đara, lovac.

 

Notifikacija kada je novi članak objavljen

Comments are closed.

© 2017 JIVA.ORG. All rights reserved.