Pitanje: Pokušavam razumeti da li je oslobođena điva u duhovnom svetu lišena bilo kojeg aspekta ili rase svevišnjeg Gospoda. Prema Šri Vaišnavizmu, mukta điva je potpuno PRIKLADNA da iskusi sve rase s Gospodom. Kako bih bolje razumio Gaudija koncept, došao sam do Govinda bhasje. Čini se da Šrila Baladeva Vidjabhušana govori o tome u Govinda Bhasji (tad-bhava-bhavitvadhikaranam, VS 3.3.56). Adhikarana počinje referencom iz Candogje, a komentator kaže:
“cchandata ubayavirodhad ity adibhyam darsitam”
To znači da dve osobine Gospoda (slatkoća i obilje) nisu nespojive jedna s drugom.
Odgovor: Prema Šri Rupa Gosvamiju u Bhakti-rasamrita-sindhuu i Šri Đivi Gosvamiju u Sat Sandarbhi, pre nego što điva uđe u duhovni svet on/ona postiže sthaji bhavu koja se također naziva bhava bhakti, što vodi prema prema bhakti. Sthaji bhava znači trajno raspoloženje. To se ne menja u duhovnom svetu. Postoji pet primarnih i sedam
sekundarnih bhava.
Oni ne prihvataju da mukta điva doživljava sve bhave. Zapravo, u Bhakti-rasamrta-sindhu Šri Rupa Gosvami piše da neke bhave nisu kompatibilne i da se jednostavno ne slažu zajedno. Na primjer, dasja bhava i madhurja bhava su nekompatibilne. Dasa ne bi i ne može uživati u intimnom odnosu Bhagavana s Njegovom suprugom. Takav je slučaj i s vatsalja i madhurja. Kako se roditelji mogu osećati srećnima slušajući podvige svog sina u spavaćoj sobi?
Yatha avesha tatha pravesha: U što god ste absorbirani dok živite kao sadhaka, to dostižete. Šri Krišna takođe kaže sličnu stvar u stihu yam yam vapi smaran bhavam tyajate antekalevaram. Ovo je opšte načelo. U svakom slučaju, điva nikada ne može okusiti svu slatkoću i blaženstvo Gospoda jer je ono neograničeno.
Pitanje: Hvala vam na odgovoru. Međutim, ne mogu razumjeti ili prihvatiti da je rasa đive adhjatmika ili sastavni dio duše. Ako je tako, điva ne može izraziti bilo kakav odnos osim te rase. Kako onda điva komunicira s drugim prijateljima i rođacima osim s Gospodom?
Odgovor: Možda vam nije jasno što rasa znači. Žena ima odnos s mužem. Kako se ponaša prema roditeljima, braći, sestrama ili mužu? Na isti način bhakta ima određenu rasu s Gospodom i postupa sa svima ostalima u odnosu s Gospodom. To je velika obitelj s Gospodom u središtu.
Pitanje: Također, koncept mukta đive da je zapela ili ograničena na jedno iskustvo protivreči samoj definiciji mokše — bhogamatra samya. Mukta điva treba potpuno iskusiti sve aspekte Gospoda. Ona takođe postaje sarvađna.
Odgovor: Ne, mi to ne prihvaćamo u našoj filozofiji. Nema potrebe za tim. Zašto Jašhoda mora znati da je Krišhna Bog? Ako zna, njena vatsaly bhava će se smanjiti. Čak ni Krišna ne zna da je On Bog kad je s Jašhodom. Jogamaja ih prekriva tako da mogu uživati u čistoj vatsaliji.
Bhogamatra samya i sarvađna se koriste u ograničenom smislu, barem u Chaitanya školi. Nitko ne može imati bhogu jednakoj Krišni, niti biti sarvjna poput njega. Zapravo, sam Krišna ne poznaje sebe u potpunosti jer je neograničen. Kako se nešto neograničeno može u potpunosti spoznati? Tako da se značenje reči sarvjna mora ograničiti čak i u slučaju Krišne.
Pitanje: Ipak je logično ukazati da u nečijoj službi, rasa sadrži jedan aspekt, kao što ista voda uzima mnoge oblike. Zapravo Candogya kaže da mukta uzima mnogobrojne oblike kako bi uživala u Gospodinu. Međutim, barem prema Govinda bhasji, nema razlike u uživanju za mukte.
Odgovor: Ne, to nije istina. Kako điva koja je atomske veličine može uživati poput Gospoda? To je slično Advaitavadi koja tvrdi da ste vi u trenutku oslobođenja Brahman. Trenutno se ne mogu pozvati ni na jednu knjigu, ali u komentarima Bhagavate te se stvari uvek iznova objašnjavaju.
Pitanje: Hvala vam puno na odgovoru. Slažem se da nisam dobro upoznat s rasa šastrama. Koju bih trebao pročitati?
Što se tiče bhogamatra samye, barem se Šrila Baladeva slaže da je uživanje isto osim ako postoje drugi tekstovi u kojima on to spominje.
Odgovor: Pre svega, ne postoji koncept materijalnog uživanja za bhaktu. Bhakta želi služiti. To je osnovna razlika između bhakte i ne-bhakte i temeljna kvalifikacija za odlazak na Vaikunthu. Dakle, čak i ako je rečeno da postoji samja, to se mora shvatiti s devocijske tačke gledišta. Zašto bhakta želi bhoga samju? Ono što se želi pokazati jeste da je bhakta kvalifikovan služiti Gospoda na sve načine i u svim oblicima. On ima paripurna brahmanubhavu od nitya niravadhya kainkaryam.
Sahitja Darpana je dobra knjiga za početak.
*** Izvorni članak objavljen na glavnom sajtu Điva instituta dana 16. aprila 2011.
info@jiva.org za upite vezane za Điva institut i smeštaj za goste
Vezano za pitanja o vebsajtu molimo vas da koristite naš contact-form»
380 Sheetal Chaya
Raman Reti, Vrindavan
UP 281121, India
© 2017 JIVA.ORG. All rights reserved.